Aadee ko neɗɗo kuuñɗuɗo e humpiteede, ɗum waɗi so aɗa habra neɗɗo ko tinaano, heewi ko jappude nofru mum heɗto ma. Ndeen noon hay so tawii kumpital wonaa ñamri lawirteendi sibu cafeeki, jeyaa ko e geɗe ɓurɗe welde ɗee. Hol ko waɗi so neɗɗo fodanaama humpiteede, ine annga, heppana kabaaru oo ? Hol ko waɗi, so kabaaru fuɗɗaama saakteede, joofaani neɗɗo heddoo ine ɓuƴɓuƴna, horoo feewnitaade so kabaaru oo jokkitaaka ? Hol ko addanta neɗɗo jogaade hiño, ɓaawo nde heɓi kabaaru ? Hol batte, ɗe kabaaru waawi roondaade nder leydi maa leñol ?
Yiyloyaade kabaaru, ine waawi yerondireede hono, ƴoogoyde to weendu nih ngam yarde. Ɗam ɗoon ndiyam njareteeɗam, wonaa no ardi nih tan foti yuppireede e loonde, ngati weendu wonaa wakannde saka kala ko waɗaa heen udditee yaltinee. Ndeke ko kanko jaayndiyanke oo, foti laɓɓinde ndiyam ɗam. Alaa e sago o rewa e ɗee daawe, tawii raawre heen kala ine waawi wallitde mo, laɓɓitinde ɗum, ɗeen ngoni :
- Siiwtude ndiyam ɗam, sigga ɗum
- Wulnude ɗum
Won ko ine wona e gubbal tawii puccu ñaamataa, ko noon ne kadi won ko ine wona e ndiyam tawi neɗɗo hatojinaani heen. Addanta neɗɗo siggude ndiyam ɗam, heen sahaa won ñukurñaaka gardoowo heen, tawii jeyaaka heen. Oon ñukurñaaka eɗen mbaawi ommbondirde ɗum, geɗe ɓeydateeɗe e kabaaru, coomodee heen tawi woodaani. Yeru :
Kabaaru goodɗo: Ɓaawo nde Muhamed Seek Gaswaani fiilaa, hooreejo leydi Muritani, o woni lomto gonnooɗo hooreejo leydi ndii, Mohamed Wul Abdel Asiis, teskaama ɗii duuɓi jawtuɗi eɓe ɗeŋondiri. Hooreejo leydi keso oo, bismimaa mo e pottitte keewɗe, kono alaa heen ɗo o tawtoraa. Ko sakkitii koo, Goomu haɓotoongu borjingol jawdi laamu e mbuuñaari wagginaama nde waɗata losko e fiyaaku duuɓi 10 ɗi Wul Abdel Asiis laaminoo ɗii. Ngati omo tuumaa porlugol jawdi ndenndaandi e yeeyde janngirɗe.
Kabaaru pefindaaɗo : Hooreejo leydi kiiɗɗo oo, Wul Abdel Asii woni ko e heblanaade samminde laamu Gaswaani, ngati gila oon laamii, o yiytaaki heen hoore makko. Oo sahaa nih, konu nguu ko ko fecci. Waɗi ko baalaaje ɗiɗi, waalaare wonande hooreejo keso oo, e waalare wonande Hooreejo jaltuɗo oo.
Hol ko addanta neɗɗo wulnude ndiyam ƴoogeɗam e weendu, faandaare ndee ko ɓeydaade laɓɓinde ndiyam ɗam. Fotii ƴoogaa ko e pokopokolam maa e tewru. Ndeke jaayndiyanke, woto ardin adaade saaktude kabaaru, geɗe makko garwaniije foti wonde ko hoolkisaade, kabaaru oo. Neɗɗo ine yiɗi, seerde e kumpa, ɗum waɗi huunde ɓurnde mettude fof ko kumpa, ngati neɗɗo kumpaaɗo, ko kommbaaɗo, uddiiɗo guurɗo e niɓɓuru. Kono ñande o humpitii fof, hankadi oon kabaaru soofta mo.
Hannde oo cewle kabaruuji keewii, kono mbele ko cewle ɗee kala ndokkata jaayndiyankooɓe ɓee ndiyam keelelam. Cewle ɗee fof, ngonaa keelɗuɗe etee kañje kala ɗe ngonaa ñidduɗe, ndeen noon, alaa e sago dokkiroowo kabaaru ruttoo e daawe gonɗe dow ɗee. Wonaa kabaaru goongɗuɗo fof, foti saakteede. Won ko ine goongɗa, tawii moƴƴaani. So saaktaama ine waawi addude tanaaji maa kusumaaji walla nih fitinaaji nder leydi maa hakkunde leƴƴi. Ndeen noon, jaaydiyanke foti suɓaade ko deƴƴude oon kabaaru, waasde haalde ndee alaa ko bonnata hay dara, kono haalde ndee ine bonna ko heewi.
Ƴellitagol karalleeje kese ɓeydii ko naatnude e jaayndiyankooɓe pitti, bille ɗe heewɓe ngurlintee. Kabaruuji caakteteeɗi pentaaɗi ngam bonnitde neɗɗo, leñol maa nih waasde renndude miijooji.
Karalleeje kese ine ɓeydoo ƴellitaade, cargol kabaaru ine ɓeydoo weeɓtude. Yoga heen tafi ko callalle mumen, tawi alaa ko njooɗtorii so wonaa tafde kabaaru saakta, ine njiyloo ɓe ngurlini e ndeen wilde . Ɗum ɓuri teskeede fof, ko e sahaa suɓngooji, to doŋre Orop e to ngenndiiji Dentuɗi Amerik. Jaaɓnirɗe keewɗe, ine njogii waalaare mawnde e caaktagol kabaruuji, ko goongɗuɗi e ko goongɗaani kala, ine saaktee heen.
Kabaruuji ɗi ngoongɗaani heen sahaa jaayndiyanke ine tafa ɗum, sara ɗum e laylayti renndo. Yuɓɓinee haa jogoo lelngo kabaaru, tawi ko soomii heen koo loowdi ndii woodaani. kabaaru pefindaaɗo mo jaayndiyanke tafi wonaa tan addude jiiɓru nder renndo kono kadi so tawii ko baɗɗo tooke bonannde mum maa jogo baɗte e nder renndo.
Yoga e renndooji teeŋti e doŋre Afrik, ko yimɓe yaawɓe goongɗinde kabaruuji pefindaaɗi, renndooji jaawɗi dolde kabaaru, kala ko mbaawi nande. Ɗuum ɓuri teskinde ko e mawɓe huutortooɓe Whatsapp. Jaayndiyankaagal, wonaa kuutorgal, kaɓtorgal jaayndiyanke, ngal o foti haɓtoraade fiyrude ɗum kala mo yahdaani e makko miijo.
Jaayre Pinal-JP