Mauritanie : Tawassoul, Jemil Mansour prend la porte… finalement !

LeReflet (Nouakchott) – Figure emblématique du parti Rassemblement National pour la Réforme et le Développement (Tawassoul), Jemil Mansour a annoncé, mercredi 9 août 2023, avoir présenté sa démission. Il quitte la formation d’opposition « islamiste » après avoir mis en veilleuse ses activités politiques.

Jemil vient de boucler la boucle. Président de Tawassoul de 2007 à 2018, il avait passé la main et s’est progressivement effacé de vie publique. Il avait favorablement accueilli le discours de Mohamed Ould Ghazouani, estimant qu’il « présage de l’espoir ».

Il va par la suite rencontrer le locataire du palais ocre de Nouakchott, suscitant ainsi le courroux de futurs ex-compagnons. Il s’était par la suite dit déçu des résultats de son parti, lors des dernières élections.

Jour après jour, l’ancien patron de Tawassoul s’est isolé, a gelé ses activités avant de démissionner, officiellement. Les observateurs y voient une transition lente vers une transhumance qui ne dit pas son nom. On en saura davantage bien assez tôt.

Football : Samuel Eto’o sous le coup d’une enquête de la CAF

Nouakchott, (LeReflet) – La Confédération Africaine de Football (CAF), a indiqué mercredi 9 août 2023, avoir ouvert une enquête contre le président de la Fédération Camerounaise de Football (FECAFOOT), Samuel Eto’o Fils pour suspicion de « comportements inappropriés présumés ».

A la tête de la FECAFOOT depuis décembre 2021, l’ancien sérial butteur du FC Barcelone continue de faire couler encre et salive. Après avoir été critiqué pour son partenariat avec la société de paris sportifs 1xbet dont il est l’ambassadeur, Eto’o est aujourd’hui soupçonné d’avoir favorisé la montée de Victoria United en première division.

Quelques semaines auparavant, un audio avait sur les réseaux sociaux, faisant allusion à une collusion entre Samuel Eto’o et le président de Victoria United. Le club avait démenti à travers un communiqué, le 20 juillet dernier.

La CAF a souligné qu’elle va examiner ces demandes conformément  à ses statuts et règlements. De plus, elle précise : « bien que les allégations soient à première vue sérieuses, M. Samuel Eto’o est présumé innocent jusqu’à ce qu’une instance judiciaire appropriée conclue le contraire ».

Par ailleurs, l’instance faitière du football africain prévient qu’elle ne fera de déclarations publiques que « lorsque les procédures seront terminées ».

Niger : la junte déroule sa feuille de route et passe outre les menaces de la CEDEAO et cie

Nouakchott, 9 août 2023 (LeReflet) – Trois jours après l’expiration de l’ultimatum de la CEDEAO, le Conseil national pour la sauvegarde de la patrie (CNSP), qui a renversé Mohamed Bazoum, conserve tous les leviers du pouvoir. Après les messages « fermes » arrimés à d’autres qualificatifs « guerriers », l’heure semble être à la retenue et au « dialogue ».

Dans la nuit du mardi à mercredi, la CEDEAO sous le lead du nigérian Bola Tinubu a souligné dans un communiqué, qu’elle va « déployer toutes les dispositions nécessaires en vue d’assurer le retour à l’ordre constitutionnel ». La menace d’intervention militaire plane encore, mais elle s’éloigne de plus en plus, surtout avec  la fermeture de l’espace aérienne.

Outre la communauté des Etats d’Afrique de l’Ouest, le tweet du chef de la diplomatie américaine, Antony Bliken va dans le sens de l’apaisement. En effet, il déclaré ce mercredi avoir parlé avec le président déchu Mohamed Bazoum, afin « d’exprimer nos efforts continus pour trouver une solution pacifique à la crise constitutionnelle actuelle ».

Le Mali et le Burkina, ont signé un communiqué conjoint dans lequel ils soutiennent que la CEDEAO « en rupture totale avec la légalité internationale et la légitimité, a fait le choix de privilégier les mesures coercitives, y compris le recours à la force armée, contre un pays souverain ».

Selon les régimes de Bamako et d’Ouagadougou, « le motif de cette agression, déguisée en intervention militaire sous le prétexte du rétablissement de la démocratie, cache mal les agendas des puissances étrangères prêtes à aggraver une situation sécuritaire déjà précaire, du fait, faut-il le rappeler d’un précédent similaire en 2011, qui a causé l’effondrement de l’Etat libyen et la déstabilisation de la région du Sahel ».

De l’autre côté, l’échange d’amabilités continue entre les autorités françaises et nigériennes. Les nouveaux hommes fort du Niger ont accusé les forces françaises d’avoir violé la fermeture de l’espace aérien décrété depuis dimanche.

Dans la foulée, Paris a démenti ces accusations à travers un communiqué conjoint des ministères des Affaires étrangères et des Armées. Il y est indiqué que « le mouvement aérien réalisé ce jour au Niger a fait l’objet d’un accord préalable et d’une coordination technique avec les forces nigériennes, autorisation confirmée par écrit ».

De même, la France réfute les déclarations du pouvoir de Niamey selon lesquelles, la France «  a libéré des terroristes » qui se sont par la suite réunis quelque part en vue de préparer « une attaque ». 

La France faut-il le rappeler, avait transféré le cœur de sa force Barkane au Niger, après son divorce avec le Mali. Va-t-on vers un nouveau transfert des forces françaises qui luttent contre le terrorisme au Sahel au Tchad, qui demeure son allié ? A noter que ce pays, dont le dirigeant a été dépêché à Niamey pour s’enquérir de la situation de Mohamed Bazoum, est issue d’un régime militaire avec à sa tête, le fils d’Idriss Deby, ayant remplacé le père (Idriss Deby), lui-même arrivé par coup d’Etat.

Au Niger, la junte réunie au sein du CNSP continue de suivre le cycle « normal » d’un putsch « classique » sur le continent. Les institutions sont suspendues, les frontières fermées et des nominations sont effectuées. C’est d’ailleurs dans ce sens que le Général Abdourahmane Tchani, nouvel homme fort du Niger, a nommé un nouveau premier ministre.

L’Afrique plombée par le sous-développement et la mal gouvernance est encore à la traine, plus de soixante après les indépendances octroyées. Une bonne partie de l’Afrique l’Ouest ont connu des pouvoirs militaires, des modifications constitutionnelles pour demeurer au pouvoir, entre autres. Ce sont ces mêmes personnes qui « légalisent » leur pouvoir avant de siéger dans les organisations régionales et internationales, écornant ainsi l’image de ces dernières, considérées comme étant des caisses de résonnance.

 

Hol batte kabaruuji pefindaaɗi ? | E Kudol Jaayre Pinal

Aadee ko neɗɗo kuuñɗuɗo e humpiteede, ɗum waɗi so aɗa habra neɗɗo ko tinaano, heewi ko jappude nofru mum heɗto ma. Ndeen noon hay so tawii kumpital wonaa ñamri lawirteendi sibu cafeeki, jeyaa ko e geɗe ɓurɗe welde ɗee. Hol ko waɗi so neɗɗo fodanaama humpiteede, ine annga, heppana kabaaru oo ? Hol ko waɗi, so kabaaru fuɗɗaama saakteede, joofaani neɗɗo heddoo ine ɓuƴɓuƴna, horoo feewnitaade so kabaaru oo jokkitaaka ? Hol ko addanta neɗɗo jogaade hiño, ɓaawo nde heɓi kabaaru ? Hol batte, ɗe kabaaru waawi roondaade nder leydi maa leñol ?

Yiyloyaade kabaaru, ine waawi yerondireede hono, ƴoogoyde to weendu nih ngam yarde. Ɗam ɗoon ndiyam njareteeɗam, wonaa no ardi nih tan foti yuppireede e loonde, ngati weendu wonaa wakannde saka kala ko waɗaa heen udditee yaltinee. Ndeke ko kanko jaayndiyanke oo, foti laɓɓinde ndiyam ɗam. Alaa e sago o rewa e ɗee daawe, tawii raawre heen kala ine waawi wallitde mo, laɓɓitinde ɗum, ɗeen ngoni :

  • Siiwtude ndiyam ɗam, sigga ɗum
  • Wulnude ɗum

Won ko ine wona e gubbal tawii puccu ñaamataa, ko noon ne kadi won ko ine wona e ndiyam tawi neɗɗo hatojinaani heen. Addanta neɗɗo siggude ndiyam ɗam, heen sahaa won ñukurñaaka gardoowo heen, tawii jeyaaka heen. Oon ñukurñaaka eɗen mbaawi ommbondirde ɗum, geɗe ɓeydateeɗe e kabaaru, coomodee heen tawi woodaani. Yeru :

Kabaaru goodɗo: Ɓaawo nde Muhamed Seek Gaswaani fiilaa, hooreejo leydi Muritani, o woni lomto gonnooɗo hooreejo leydi ndii, Mohamed Wul Abdel Asiis, teskaama ɗii duuɓi jawtuɗi eɓe ɗeŋondiri. Hooreejo leydi keso oo, bismimaa mo e pottitte keewɗe, kono alaa heen ɗo o tawtoraa. Ko sakkitii koo, Goomu haɓotoongu borjingol jawdi laamu e mbuuñaari wagginaama nde waɗata losko e fiyaaku duuɓi 10 ɗi Wul Abdel Asiis laaminoo ɗii. Ngati omo tuumaa porlugol jawdi ndenndaandi e yeeyde janngirɗe.

Kabaaru pefindaaɗo : Hooreejo leydi kiiɗɗo oo, Wul Abdel Asii woni ko e heblanaade samminde laamu Gaswaani, ngati gila oon laamii, o yiytaaki heen hoore makko. Oo sahaa nih, konu nguu ko ko fecci. Waɗi ko baalaaje ɗiɗi, waalaare wonande hooreejo keso oo, e waalare wonande Hooreejo jaltuɗo oo.   

Hol ko addanta neɗɗo wulnude ndiyam ƴoogeɗam e weendu, faandaare ndee ko ɓeydaade laɓɓinde ndiyam ɗam. Fotii ƴoogaa ko e pokopokolam maa e tewru. Ndeke jaayndiyanke, woto ardin adaade saaktude kabaaru, geɗe makko garwaniije foti wonde ko hoolkisaade, kabaaru oo. Neɗɗo ine yiɗi, seerde e kumpa, ɗum waɗi huunde ɓurnde mettude fof ko kumpa, ngati neɗɗo kumpaaɗo, ko kommbaaɗo, uddiiɗo guurɗo e niɓɓuru. Kono ñande o humpitii fof, hankadi oon kabaaru soofta mo.

Hannde oo cewle kabaruuji keewii, kono mbele ko cewle ɗee kala ndokkata jaayndiyankooɓe ɓee ndiyam keelelam. Cewle ɗee fof, ngonaa keelɗuɗe etee kañje kala ɗe ngonaa ñidduɗe, ndeen noon, alaa e sago dokkiroowo kabaaru ruttoo e daawe gonɗe dow ɗee. Wonaa kabaaru goongɗuɗo fof, foti saakteede. Won ko ine goongɗa, tawii moƴƴaani. So saaktaama ine waawi addude tanaaji maa kusumaaji walla nih fitinaaji nder leydi maa hakkunde leƴƴi. Ndeen noon, jaaydiyanke foti suɓaade ko deƴƴude oon kabaaru, waasde haalde ndee alaa ko bonnata hay dara, kono haalde ndee ine bonna ko heewi.

Ƴellitagol  karalleeje kese ɓeydii ko naatnude e jaayndiyankooɓe pitti, bille ɗe heewɓe ngurlintee.  Kabaruuji caakteteeɗi pentaaɗi ngam bonnitde neɗɗo, leñol maa nih waasde renndude miijooji.

 Karalleeje kese ine ɓeydoo ƴellitaade, cargol kabaaru ine ɓeydoo weeɓtude. Yoga heen tafi ko callalle mumen, tawi alaa ko njooɗtorii so wonaa tafde kabaaru saakta, ine njiyloo ɓe ngurlini e ndeen wilde . Ɗum ɓuri teskeede fof, ko e sahaa suɓngooji, to doŋre Orop e to ngenndiiji Dentuɗi Amerik. Jaaɓnirɗe keewɗe, ine njogii waalaare mawnde e caaktagol kabaruuji, ko goongɗuɗi e ko goongɗaani kala, ine saaktee heen.

Kabaruuji ɗi ngoongɗaani heen sahaa jaayndiyanke ine tafa ɗum, sara ɗum e laylayti renndo. Yuɓɓinee haa jogoo lelngo kabaaru, tawi ko soomii heen koo loowdi ndii woodaani.   kabaaru pefindaaɗo mo jaayndiyanke tafi wonaa tan addude jiiɓru nder renndo kono kadi so tawii ko baɗɗo tooke bonannde mum maa jogo baɗte e nder renndo.

Yoga e renndooji teeŋti e doŋre Afrik, ko yimɓe yaawɓe goongɗinde kabaruuji pefindaaɗi, renndooji jaawɗi dolde kabaaru, kala ko mbaawi nande. Ɗuum ɓuri teskinde ko e mawɓe huutortooɓe Whatsapp. Jaayndiyankaagal, wonaa kuutorgal, kaɓtorgal jaayndiyanke, ngal o foti haɓtoraade fiyrude ɗum kala mo yahdaani e makko miijo.

Jaayre Pinal-JP

PIRLITOGOL JOGORNGAL 3, DAANDE BAƊOWAL | Kuɗol ATK, doosɗiyanke

Baɗal ko Rogere mawnde e nder doosɗe celluka ɗemngal baawngal wonde fof, tee kadi ko caɗgal hiɓindodaade coomsoome mum, gila e mahngo muume maggal, haa e pirlitogol majje.
Ina moƴƴa ciftinen baɗal pulaar muumal feccii ko e pecce 3:
1). Daande baɗowal
2). Daande baɗotoongal
3). Daande baɗangal.
Ɗee daaɗe tati, walla ɗii Goomuuji 3, Goomu heen fof ina jogii mahngo mum heeriingo r pirlitogol mum keeringol e Timmungal e Jogorngal.
Kala jannguɓe pirlitogol pulaar ina kumpitii no maale mbayka heen fof no siforii.
Tawde jaabawol men ngol toɗɗii ko Jogorngal 3, tawi kadi ko daande baɗowal yahdunde e lawirde walla seekirde (in), baɗnirgel, ko alaa e sago ko adii ɗuum, ndokken yeru pirlitogol baɗal Jogorngal 3, nde daande baɗowal, nde yahdaani e lawirde:
Arde: ar + at = o arat
Noddude : nodd + at = o noddat
O janngat.
Ɗoo, maande sahaa walla maande mbayka ndee, hono at oo, ina feeñi haa laaɓti, e nder pirlitogol J3, daande baɗowal.
Waɗi noon ko ɗaɗol baɗal ngol ina hisi.
Kono, e nder yoga e ngaddinaaji at oo ina wonta an walla ay.
O janngat
Wonta :
O janngan
O janngay
Mbiyen an e ay fof calti ko at ko kanko woni maande mbayka lasliire, ɗiya ko koytinaaɗi haa wowlaango newoo.
Seede ɗuum ko so en pirlitii baɗal ngal e Jogorngal 4 walla Jogorngal diiwtungal, alkulal t maande mbayka ndee feeñat, kono wonaa n walla y feeñata.
Sabu hay gooto wiyataa :
/O janngana, (tawa faanditaa heen ko J4/ sellataa
/O jannganaa ???? diiwtungal jogorngal, tawa faanditaa heen ko diiwtungal jogorngal, sellataa.
So en payii e baylogol at wonta tu, sababuuji mum e daande baɗowal ko ɗiɗi.
1). So tawii daande baɗol nde yahdii e lawirde walla seekirde mahiinde e LM, yeru : – in, an, oy, or, id, ina hasii laaɓngal maande mbayka ndee saamat, ngam newnude wowlaango, alkulal u, ngal alaa faayiida e celluka dartoyoo yeeso t, maande mbayka J3.
Yr : janngude
O janng + in + at =
O jannginat
= O janngintu
Hakkunde o jannginat e o janngintu ɓuri newaade wowlude ko : o janngintu
2). So tawii baɗal muumal wonii diiwtungal keerol, ngaal woni baɗngal ko ɓuri laaɓngal gootal.
Yr: firlitde, haljitde, saamolinde, …
Yr : o firlit + at =
O firlitat.
Ngoo ɗoo wowlaango ina teddi, kono ɓurata welde wowlude walla weeɓde wowlude ko :
Firlit + tu =
O firlittu
O haljittu
O dajjittu
….
Pirlitogol baɗal baawngal wonde fof, teeŋti noon e diiwtungal keerol walla ɗisngal lawirde, pirlitogol mumen ina ɓeydoo jiiɓaade, sabu sammintu laaɓngal nanal, hono no njiyru-ɗen e ɗii yeruuji nii. Kono huunde heen fof ina jogii doosɗe, ɗo tuugnaa.
Pooye Pelle Pulaar kuɓɓii hoto docotte wiɗtiyankooɓe e winndooɓe ŋakku!
Ko ɗo Alla mballinto-ɗen to Arwannde e to Wattannde yo O wallu e wuurnude ɗemngal ha ngal yettoo e tolno ɓurɗo rommoliɗde e tolno guurɗe ɗee.
Kuɗol : ATK, doosɗiyanke.

FAAYIIDA NDIYAM E RENNDO MEN | Kuɗol : Aamadu Tijjaani KAN

Ko goonga, Alla aarnii e Deftere Mum teddunde ndee, wiyi :

Min tagi huunde fof ko e ndiyam, wadde tagoore fof waawnde wonde waawaa yondinaade e majjam.

Kono, gaa gaa ɗuum, leñol fulɓe ina ngittani ndiyam geɗal e nder nguurndam mumen. Ɓe koɗi ko e nokkuuji baɗɗi ndiyam e durngol, ɗo moƴƴata ndema e ngaynaaka, tawa kadi cukkaani gip leɗɗe.

Ngenndiiji maɓɓe mawɗi, bayɗi Aadamaawa, Fuuta Jaloŋ, Fuuta Tooro, Sudaan e Misira, ɗii nokkuuji fof, ɓe kuufi ko maaje mawɗe.

Sabu jeyeede ndiyam e nguurndam maɓɓe ko ɗuum saabii, eɓe njonaa kelmeendi e baɗe jowitiiɗe e ndiyam, ɗuum tinndinta ko ƴellitaare maɓɓe e Pinal e Sahrankaagu ( Culture et Civilisation).

Jooni, ndokken yeruuji to bannge kelmeendi e baɗe, fannu taariindi walla renndo ko ina tinndina ɗuum.

1). To bannge taariindi

To bannge taariindi, njiyaten ko sifaaji ndiyameeje walla diƴƴe ceertuɗe, ina jeyaa e majje:

Ndiyam :

Toɓo :

Toɓ-ndoogam :

Maayo :

Caaɗngol :

Weendu :

Feto :

Sewnde :

Ɓunndu :

Ilam :

Keelelam:

Uurtuɗam :

Ngudduɗam :

Mbelɗam :

Mboɗejam :

Ilo’ilogal :

Baltirgal :

Walwaltude :

Ilnam :

Ilnude :

2). Ndiyam, e fannu pinal e Sahrankaagu

Sabu hoɗde e nokkuuji baɗɗi ndiyam, ndiyam jeyaama e njuɓɓudi pinal men gila e jamanuuji deestiiɗi. Sabu tuugaade e innde Ilo, mawɗo fulɓe, mo ngaskitinortoo, eɗen mbaawi woɗɗinde miijo men, mbiyen ina gasa nii tawa won jokkondiral woni hakkunde baɗal ilde e Ilo?!

En ɗaldii fanniyankooɓe e wiɗtooji hanki Fulɓe nde luggiɗintoo en e jokkondiral gonngal ɗoon ngal !?

Ngool ɓooygol jokkondiral yahi haa feeñoyi kuutorogol majjam e nder nguurndam joomum’en.

Ina jeyaa e ndiin kelmeendi:

Yarde

Siiɓaade

Wooɓde

Bolkaade

Ɓuuftaade

Lootaade

Jiiwaade

Juurtaade

Fuybaade

Deertaade

Lummbaade

Sorɓinaade

Semmbaade

Wurƴaade

Laɓɓinaade

Wisaade

Ɗee baɗe jowitiiɗe e laaɓal aadee, ina njammina goɗɗoygol toppitogol leñol men laaɓal, sabu won kelme ngari e doggol ngol, bayɗe no laɓɓinaade e wisaade tawetaake e hay ɗemngal gootal e ɗemɗe Orop, ɗuum firti wadde, ko Fulɓe ɓuri toppitaade laaɓal to woɗɗi e tuubakooɓe, walla e leƴƴi, ɗi ngalaa ɗee kelme e ɗemɗe muumen.

3). Coñce : Pulareeje jowitiiɗe e ndiyam

Sabu teskeede ɗemngal ko jibinannde sato e ganni, ko ɗuum waɗi ndiyam, gaa gaa kelmeendi heewde to bannge taariindi e to bannge kuutorogol, helmere ndiyam ndee layii haa naatoyi e nder coñceendi ɗemngal men, hono Pulareeje e payka.

Eɗen keewi sanne, kono eɗen mbaawi rokkude yeru e seeɗa e majje :

Faaɓru wiyi ko ndiyam, ko wonaa pasɗam.

Doole liingu ko ndiyam.

Mo suwaa lummbu, hoto jal jooliiɗo.

Ƴoogoynooɗo so yooliima, yettiima.

Cide fof mbicca mi ndiyam, hay janndere?!

E tonngol, ndiyam, wonaa sara e Pinal Fulɓe, tuugaade e ngel ɗoo leƴƴanngel daɓɓel ngel mbaɗ-ɗen.

Eɗen poti kadi ɓeydaade luggiɗinaade e wiɗtooji bayɗi ɗii ngam suusnude leñol ngol haa ɓura jaggitaade e ndonaandi mum, ruttoo kadi heefa gurel gacce e yeeso leƴƴi ɓamtiiɗi, ɗi ɓe njooɗtorii won ko ɓuri ɓe, tawi noon, hay huunde ɗiin ndaɗaani ɓe e Sahrankaagu.

Pooye Pelle Pulaar kuɓɓii, hoto docotte wiɗtiyankooɓe e winndooɓe e jannginooɓe e janngooɓe ŋakku !

Ko ɗo Alla mballinto-ɗen to Arwannde e to Wattannde, yo O wallu en !

Kuɗol : Aamadu Tijjaani KAN winndiyanke.

BAKTERIWAL: Ɓiɗnde | E Kudol Abuu Raasin Njom

Ko ɓiɗnde woni tuufeere ɓurnde fumɗude, mahnde, gollotoonde he ɓalndu kala huunde wuurndu. Ko ɓuri heewde e ɓiɗle njiyrotaako yiytere neɗɗo mehre, ko ɗuum waɗi neɗɗo ɓooyii majjude ɓiɗnde e kulle, puɗe maa guurɗe goɗɗe ɗe ɓalli mumen mahorii ɓiɗnde wootere.

Holi no ɓiɗnde anndiraa?

Ɓinnde anndaaka so wonaa e fuɗɗoode yirde 17ɓre, ɓaawo pentugol laaɓtingal.

Ko nde ganndino engelenaajo ina wiyee Robert Hooke(1635-1703) fenti laaɓtinirgal mahewal hedde 1665, o waawi yiyrude ngal ko ɓiɗnde e innirde ɓiɗnde ngam nanndude e ɓiɗle beɗi ñaaki. Ɓaawo ɗuum ko teefanke holanndenaajo ina wiyee Antoni Van Leeuwenhoek feewni laaɓtinirgal(microscope) hedde 1675, waawi yiyrude ngal ko heewi e ɓiɗle puɗe. Ɓaawo ɗuum ganndino goɗɗo ina wiyee Robert Brawn yiyti e won’de ɓiɗnde ina jogii gaaludere.

Ɓaawo ɗuum anndineeɓe ɗiɗo Almaañnaaɓe heen gooto ina wiyee Theodor Schwann(Tewodoor Shuwaan(keertoriiɗo puɗiwal) , goɗɗo oo ko Matthias Jakob Schleiden(Matiyad Kakob Schleiden(jahruɗo kullon) e hitaande 1838, tafi dellinaande ɓiɗnde.

Laaɓtinirgal:

Holi ko firti laaɓtinirgal?

Ɓiɗnde waawaa haaleede ɗo laaɓtinirgal haalaaka. Laaɓtinirgal ko kaɓirgel kuwtorgel to batte ganndiwal ngam mawninde ngeɗon tok-nillon, laaɓtina kon haa neɗɗo waawa yiyde kon, yiya ko mooftii e makkon. Woni heen ina mbaawi mawninde huunde e giyte neɗɗo laabi teemedde.

Hannde ko heewi e ganndine mbaawaa yahde ɗo laaɓtinirgal tawaaka, haa joofti e guurɗiwal ngal. Hannde laaɓtirɗe naworaama yeeso no feewi. Ko ngal elekroni ngal ɓuri goɗɗe ɗee fof yahrude yeeso.

Abuu Raasin Njom

PUƊIWAL: Ko abbere woni aawdi | E Kudol Mamadu Mbaay

E nder jiiltol nguurndam « puɗi ɗi gabbe », innirteeɗi aawtipuɗi[1], ko abbere woni mahri coomndi, kuuroori ganngaaru puɗol. Abbere ndee, e ko ɓuri heewde, ina tawee e nder ɓesnoore newnoore carogol mayre.

Ko abbere newnanta puɗi e waawde ruuɗaade e daɗde ngonkaaji nokku mbaylotooɗi haa ngonta lor, maa wonii nde woɗɗitoo ɗiin ngonkaaji, walla nde fadndoo haa ngonkaaji moƴƴi ngarta.

Abbere noon dañatee ko e baylogol ɓoccoonde toɓɓinaande. Ko ɗuum waɗi, nde mahii ko e senngooji ceerɗi ummiiɗi e : senngo puɗabberol[2]yumma (coomɗi abbere ndee), senngo toɓɓire-puɗol (bagiiji ndesaari abbere ndee) e senngo puɗabberol haralde rewoore heen ndee : gannga oo e hoore mum.

Aawtipuɗi noon, walla mbiyen puɗi ɗi gabbe, ina peccii e diɗɗe ɗiɗi mawɗe : diɗɗal poylolli-gabbe [3]e diɗɗal coomɗi-gabbe[4]walla mbiyaa puɗi-piindooji. E nder poylolli-gabbe, hono no innde ndee holliri nii, ko ɓoccolde[5] weejnde nde mojaaka darii darnde abbere ndee, waɗde nde wonata ko foylolde. Coomɗi-gabbe noon ngoni jeñtinooji ɓesnooje, ƴoƴooje e ummaade e ƴellitagol ɓoccinirde huurnde ɓoccolde ndee. Ko ɗuum waɗi ɓesnoore ndee wiyeede ko ɓoccinirde ƴoƴnde (ɓennunde), hay so tawii, ende siforee fuunti-ɓesnoore walal funeere-ɓesnoore, so nde mahiima e ceŋɗe piindol goɗɗe ɗee. En naatantaa ɗoo, eddaaji tati ɓesnooje e sifaaji mumen.

Hay so iwdi puɗi ɗi gabbe heɓindaaka tawo no feewi, jiytule ɓurɗe hesɗude ɗee koddiri peeñgol majji ko e raawre Dewoniire, mbiyen hedde 400 ujunere hitaande, ado hannde.

Toɓɓingol cowingol e keblugol abbere

Toɓɓingol cowingol

Horworde bumminirde naatat e nder ɓoccongel, e rewrude e toɓɓinirgel[6]. Horworde ndee taccita kesiiri[7], ngam yettaade sasa ganngureewa. Ko e nder kaan sasa woni ɗo feeñfeeñre toɓɓingol cowingol waɗata. Ko ndeen, talkurol[8]gootol fiɗɗitoo e nder talkural tiindoo ɓoccolal[9] toɓɓina ngal, ngam rokkude ɓoccoonde arwaniire (2n), laatoytoonde ganngaaru. Talkurol ɗiɗaɓol tawtoyaa gaaluuɗe sasa ɗiɗi goɗɗe ɗee, taayondira e majje ngam rokkude ɓoccoonde ɗiɗaɓere ndee (3n), wontoyoore ndesaari ñamri saawotoondi e nder abbere, woni mboofoondi[10].

Ɓoccoonde arwaniire ndee ƴellitortoo ko gaarpeƴol, ngam rokkude gannga. Ganngaaru abbere mahii ko e ɗaɗel, pooɓel, noppon ɗiɗon e ɗemɗemol kaaɗtamol[11].

Mammadu Saalif Mbaay

Goomu Fulo e Wiɗto

[1] aawtipuɗi = spermaphytes

[2] puɗabberol = sporophyte

[3] poylolli-gabbe = gymnospermes

[4] coomɗi-gabbe = angiospermes

[5] ɓoccolde = ovule

[6] toɓɓinirgel = micropyle

[7] kesiiri = nucelle

[8] talkurol = anthérozoide

[9] ɓoccolal = oosphere

[10]mboofoondi = albumen

[11] ɗemɗemol kaaɗtamol = gemmule

Mamadu Mbaay

GOONGA | E kudol Cheikh Umaar BAH

Won goonga mo njiymi deƴƴotaako

Etee so mi haalaani mi weltotaako

Heɗto! haa mi joofna a luundotaako

So a faamaani pammito-ɗaa a heñotaako

So a faamii ngaraa pirtaa ba jokka ba waylotaako

So a faamaani a rewaani nganndaa a ɓamtotaako

Goonga ko naŋtaade e ko tiiɗi ɓoccitaako

Mo naŋtii e laaci mbati maa teɓɓitto heɓɓittaako

Gila jikke aynaaɓe paamii e ngaynaaka hanki naŋtotaako

Caggal nde yooro anndini ko ganndal woni ko waasotaako

Njanngen ko nafata woortotaako

Ko noon aduna addiri hoto wiy a waylotaako

Janngin ɓiye ko nafata woortotaako

Ko noon aduna addiri hoto wiy o waylotaako

O jannga sariyya e quraana o naftortaako

O fiilee Alfaa e laafa mum tiiɗka ka seekotaako

Tee so o naamndaama gannde o jaabotaako

Tawa ko tabsiiru tabiiɗo baasi mo Allah weltotaako

Tee go’o kuɗi e ɗiɗi leɗɗe so winndaama, o tottaama renndintaako

O jannga, o reena, o rokkee, o naftortaako

O liggidoo eɓe njanngaani taraani ngardoo o ardotaako

Etee omo jaggaa ko o ganndo o ƴeewtotaako

Meccal makko ko roondaade ko teddi o roototaako

Mate goonɗinde Allah ko weleede leɓteede e baasal ƴeewtotaako

E jaŋnde, ngardinen ɗemɗe men gaa goɗɗe en njoolotaako

Dimo ko pooccidiiɗo e ɗemngal mum goɗɗe luɓotaako

Njanngen sariyya e quraana no aduna salortaako

No janngooɓe ɗum gannde goɗɗe ɓe ɗehotaako

Afriknaaɓe, afriknaaɓe njanngen gannde ɗe ngoppotaako

Teeŋti e fuutankooɓe fantuɓe ɓe keɗtotaako

Janngooɓe kebbina naftortaako, mbaajototaako

So a waajiima mbiymaa hoddiro dogotaako

Tawa ko kamɓe koddirani ɗum koye maɓɓe haalotaako

So a haalii ɓe nawmaa to artotaako

So en njannginaani ɓiɓɓe men lekkol e gannde kese en ɓamtotaako

Diimaajo hannde ko mo janngataa heɗtotaako

So nulaaɗo ene yamiri gollaade e aduna no maayotaako

Waɗdude heen gollanaade laakara no aduna wuurotaako

Mo naatnaani ɓiyum lekkol tooñii ɗum haa haalotaako

Ngam janngo o nafataa hoyre makko goɗɗo o miijotaako

Ko miin yurmaa kon almudon kon ɗaanotaako

Ñawkon paawnukon kon cafretaake cafrotaako

Pil-piltinoowon e laabi kon nehotaako

Tekke e potuuji kolɓooji ngalɗukon kon ɓuftotaako

Ŋakkukon nehdi yumma e baaba kon keɓtotaako

Njurum jinnaaɓe kon nganndaa miijotaako

Nduwatookon kon nganndaa ko firt,i kon kirtotaako

Ndoondi duɗal e damuɗe galleeji kon njeewataa ngoɗotaako

Kon nganndinaaka so wonaa maayde nde woortotaako

E malaykaaji kasbooji ɓooli jamɗe doondiiɗi ɗi ndoototaako

Piyooji gooɓɓe canndolinɗi ɗi piikintaako

Mate ko heddii ko kam janngotaako?

Neɗɗo wuurda noon tawa caɗeele e manngu kumtotaako

Etee duuɓi keewii jaŋnde ruttantaako

Nimsa naatii hankadi heɓtotaako

Mi ruttoo e becek tee heen galle darotaako

Mi ɗannoo ɗanle duumiiɗe goɗɗuɗe mi ruttotaako

Tawa joyi duuɓi e galle am mi leewtotaako

Ɗo majjere hulɓinii ɗo haalotaako

Ko kaalɗaa fof mbiye-ɗaa ko a majjuɗo, ndaa ɗum yeddotaako

Ko kaalɗaa fof mbiye-ɗaa ko a jedduɗo, ndaa ɗum yeddotaako

Caloɗen wonde seernaaɓe meernaaɓe ɓe meertotaako

Eɗen takka Allah wiyde gannde ndagotaako

Tawa ndiwoowa e ndeegoowa ko gannde peewni ɗum yeddotaako

Leɗɗe safaara e nguura kaayitaaji janngirteeɗi binndirteeɗi ɗi ndogotaako

Mo takki Allah ɗee geɗe o yaafotaako

So o naamndaama janngo ko o wiynoo o jaabotaako

Ngam joom men ene yamiri gollaade haa e nguurndam a yowittaako

Etee mo anndaani hannde e nguurndam fooccotaako

Gadiiɗo ma e suudu reentinmaa jaalal a buɓɓotaako

So a jaɓaani, mbuɓɓo-ɗaa, mbarmaa, ndutto-ɗaa nder a ruttotaako

Yo ganndal lomto majjere nde naftortaake naftortaako

Haa caɗeele majjere e heege njalta oo nokku nduttottaako

Cheikh Umaar BAH

 

WOONDU | E kudol Abdullaay Aali Jallo Jalliis

Hol ko ngoyataa giɗo ?

Ngoyat-mi ko mette ɓernde

Ɗo leele heddii e miijo ɓernde

Mbeɗe juuti junngo

Mbeɗe feewi junngo

Mbeɗe yooɗi junngo

Mbeɗe murliɗi junngo

Mbeɗe safi junngo

Mbeɗe yaawi junngo

Mbeɗe leeli junngo

Mbeɗe raɓɓiɗi junngo

Mbeɗe ooñii junngo

Mbeɗe fortiɗi junngo

Mbeɗe ɓuuɓi junngo

Mbeɗe wuli junngo

Woondu

Hol ko ngoyataa giɗo ?

Ngoyat-mi ko mette ɓernde

Mbeɗe weli daande

Mbeɗe metti daande

Mbeɗe juuti daande

Mbeɗe haaɗi daande

Mbeɗe raɓɓiɗi daande

Mbeɗe ƴaggi daande

Mbeɗe leefi daande

Mbeɗe sewi daande

Hol ko ngoyataa giɗo ?

Ngoyat-mi ko mette ɓernde

Ɗo pekaan heddii e miijo ɓernde

Mbeɗe yaawi koyngal

Mbeɗe leeli koyngal

Mbeɗe yaaji koyngal

Mbeɗe teddi koyngal

Mbeɗe weli koyngal

Mbeɗe juuti koyngal

Mbeɗe raɓɓiɗi koyngal

Hol ko ngoyataa giɗo ?

Ngoyat-mi ko mette ɓernde

Mbeɗe laaɓi reedu

Mbeɗe ɓawli reedu

Mbeɗe huli reedu

Mbeɗe suusi reedu

Mbeɗe yaaji reedu

Mbeɗe famɗi reedu

Hol ko ngoyataa giɗo ?

Ngoyat-mi ko mette ɓernde

Ɗo mo woni kala welaa haala

So yiɗii bone ñalla waala

Ɗo bonɗo faaydaa e moƴƴo

So yiɗii yo leñol soƴƴo

Haani e ceerno ko baajotooɗo

Kono kay wonaa ƴeeɓotooɗo

En nattii janngude ɗemngal men

Hol to ndootoyto-ɗen ngal men

Ngoyat-mi ko pine e aadaaji men

Battane janngo ɓesnguuji men

Watsap sappii en e mehre

Mo woni kala woni ko e jehre

Haa goram e oo jolɗo jolduɗo manngu

Jiɗɗo e makko yoo lenngu

Humaani laana noon ñaawirde paɗe

Yooɗaani e cowiiɗo waɗde cowti

Saka diw-diwnaade ɓale

Abdullaay Aali Jallo Jalliis